tel : 030 711 455
mail: napredak.vitez@tel.net.ba
adresa : S.S.Kranjčevića
72250 Vitez
Statut
Sukladno čl. 14. i čl. 18. Zakona o udrugama i fondacijama (Službene novine Federacije BiH, broj 45/02), Skupština podružnice UDRUGE GRAĐANA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez na sjednici održanoj 04.09.2008. godine donosi:
 
S  T  A  T  U  T      U  D  R  U  G  E      G  R  A  Đ  A  N  A  
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez
 
I. OPĆE ODREDBE
 
Članak 1.
Ovim Statutom utvrđuje se i uređuje svrha i organizacija UDRUGE GRAĐANA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez (u daljnjem tekstu Društvo), prava, obveze i odgovornosti članova, kao i druge pretpostavke i odrednice bitne za rad Društva gdje god ono djeluje. 
 
Članak 2.
Statut UDRUGE GRAĐANA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez, je najviši opći akt Društva kojim se reguliraju osobito: naziv, sjedište, pečat, amblem ili znak i područje na kojem djeluje Društvo; zastupanje i predstavljanje Društva; djelatnost, svrha i programski ciljevi Društva, uvjeti i način učlanjenja u Društvo i prestanak članstva, kao i prava i dužnosti i odgovornosti članova Društva; upravna tijela Društva, način njihovog izbora, opoziva, trajanje mandata, način odlučivanja i odgovornosti; način stjecanja, korištenja i raspolaganja sredstvima Društva; način donošenja odluke o prestanku rada Društva; javnost rada; način donošenja Statuta, izmjena i dopuna Statuta, kao i druga pitanja od interesa za rad Društva. Rad u Društvu organizira se na način kojim se osigurava najdjelotvornije obavljanje djelatnosti u Društvu.
 
Članak 3.
˝HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO ˝NAPREDAK˝ nastalo je od dva društva, od kojih je jedno osnovano u Mostaru 14. rujna 1902. kao "Hrvatsko potporno društvo za potrebne đake srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine", a drugo u Sarajevu 11. studenoga 1902. kao "Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanatstvu i trgovini". Ova Društva su ujedinjena temeljem odluka njihovih skupština 10. siječnja 1907. u Mostaru i 9. lipnja 1907. u Sarajevu pod jedinstvenim i zajedničkim imenom Hrvatsko kulturno društvo Napredak. 
HKD Napredak je 1923. god. osnovao Napretkovu Zadrugu za osiguranje, štednju i privredu, čije su članice 1939. god. Odlukom Okružnoga suda u Sarajevu, broj 29/1939., od 28. kolovoza 1939. udružile u Savez Napretkovih zadruga Sarajevo, čiji je osnivač i pravni sljedbenik sadašnji Napredak sa sjedištem u Sarajevu. 
Sadašnji Napredak sa sjedištem u Sarajevu pravni je nasljednik "Hrvatskoga potpornog društva za potrebne đake srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine" osnovanoga 1902. god. u Mostaru, "Hrvatskoga društva za namještanje djece u zanatstvu i trgovini" osnovanoga također 1902. god. u Sarajevu, tj. ujedinjenoga Napretka iz 1907. god., a ugašenoga 1949. god., kao i sve imovine i nekretnina što su 1949. god. i kasnije dane na korištenje drugim subjektima i što su nacionalizirane. 
 
II. SJEDIŠTE
 
Članak 4. 
Društvu jest naziv: UDRUGE GRAĐANA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez a skraćeni naziv Društva jest U.G. HKD ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez. 
Naziv Društva na engleskom jeziku glasi: Croatian cultural association Napredak branch office Vitez. Skraćeni naziv jest CCA Napredak Vitez.
 
Članak 5.
Sjedište Društva jest u Vitezu, ulica Hrvatskih branitelja.
 
Članak 6.
Pečat Društva jest ovalnoga oblika, s tekstom: Hrvatsko kulturno društvo NAPREDAK SARAJEVO – PODRUŽNICA VITEZ. 
Odluku o izdavanju pečata donosi Upravni odbor Društva. 

Članak 7. 
Društvo ima znak koji se sastoji od četiri crvena kvadrata od kojih su tri poredana dijagonalno, na način da je krajnji lijevi kvadrat na najnižem mjestu, a krajnji desni na najvišem mjestu, dok četvrti kvadrat gornjim lijevim vrhom dodiruje donji desni vrh srednjega kvadrata u dijagonali. Desno od crvenih kvadrata, slovima plave boje, u gornjem je redu upisan tekst Hrvatsko kulturno društvo. Riječ NAPREDAK ispisana je stiliziranim secesijskim fontom slova. Ispod toga stoji natpis PODRUŽNICA VITEZ.
 
Članak 8.
Društvo prema jedinstvenim pravilima, programskim načelima i ovom Statutu djeluje u cijeloj Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu, sukladno zakonu dotične zemlje. Društvo je društvena nestranačka  organizacija koja se utemeljuje dragovoljnim učlanjivanjem građana prvenstveno Srednjo-bosanske županije radi zajedničkog organiziranja i uspješnog rada na promicanju, zaštiti i unapređenju kulturne baštine, kulture, znanosti, prosvjete i športa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
 
Članak 9.
Izbor i konstituiranje tijela Društva obavlja se na zastupničkom načelu, a djelatnost Društva počiva na kolektivnom radu i odgovornosti njegovih članova. Društvo ima svojstvo pravne osobe.
Članak 10.
Članovi tijela upravljanja Društva ne mogu biti osobe kojima je izrečena mjera sigurnosti, zabrane javnoga istupanja ili osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost.
 
III. SVRHA, PROGRAMSKI CILJEVI I AKTIVNOSTI DRUŠTVA 
 
Članak 11. 
Svrha Društva jest kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i podizanje socijalne sigurnosti hrvatskoga naroda. 
 
Članak 12.
Programski ciljevi Društva jesu: 
1. promicanje hrvatske duhovnosti, jačanje nacionalne svijesti, očuvanje i razvijanje svih kulturnih vrjednota Hrvata;
2. čuvanje i njegovanje izvornosti te osobitosti hrvatskoga jezika poticanjem njegove uporabe u obitelji, javnom i kulturnom životu, gospodarskom životu i sredstvima javnoga priopćavanja; 
3.  jačanje gospodarstva i gospodarske pozicije Hrvata; 
4. suradnja sa znanstvenim, kulturnim, odgojno-obrazovnim, gospodarskim institucijama, organizacijama i društvima radi promicanja kulture života svih članova Društva bez obzira nalaze li se u zemlji ili inozemstvu. 
 
Članak 13.
Svrha i programski ciljevi Društva postizat će se sljedećim djelatnostima: 
1. pomaganjem znanstvenika i umjetnika u daljem napredovanju; 
2. pomaganjem učenika i studenata u školovanju, znanstvenom i umjetničkom usavršavanju u zemlji i inozemstvu;
3. izdavanjem stalnih i povremenih publikacija i knjiga sukladno Zakonu; 
4. praćenjem odgojno-obrazovnoga procesa u osnovnim, srednjim, višim i visokim školama, zalaganjem za sudjelovanje u kreiranju i ostvarivanju njihovih programa; 
5. širenjem i njegovanjem opće kulture u narodu i skrbi za kulturni i gospodarski napredak; 
6. osnivanjem knjižara, knjižnica, čitaonica, medioteka i klubova sukladno Zakonu; 
7. osnivanjem pjevačkih, glazbenih, kazališnih, likovnih, folklornih, sportskih i drugih skupina; 
8. osnivanjem studentskih domova i menzi; 
9. organiziranjem strukovnih udruga i društava sukladno Zakonu; 
10. organizacijom priredbi Društva i drugih scenskih izvedbi; 
11. organiziranjem stručnih i znanstvenih skupova kao i drugih tematskih skupova; 
12. organiziranjem povremenih i stalnih tribina Društva; 
13. organizacijom tečajeva za kulturno, gospodarsko i ekonomsko prosvjećivanje; 
14. organiziranjem utemeljiteljskih subjekata za gospodarsku i drugu aktivnost; 
15. suradnjom s vjerskim ustanovama u promicanju duhovnih i moralnih vrjednota kao sastavnica kulture; 
16. razvijanjem suradnje s drugim sličnim društvima; 
17. razvijanjem ekološke svijesti na očuvanju prirode i čovjekove sredine; 
18. uspostavom neposredne suradnje s kulturnim, prosvjetnim, znanstvenim i gospodarskim ustanovama i organizacijama; 
19. prikupljanjem i distribucijom humanitarne pomoći od pojedinaca i institucija u zemlji i inozemstvu u novčanim prilozima, prehrambenim artiklima, obući i odjeći, lijekovima i drugim predmetima i robi radi pomoći članovima Društva i zbrinjavanja stradalnika i stanovništvu u ratnim i poratnim uvjetima, kao i drugim neprilikama izazvanim prirodnim nepogodama i drugim nedaćama; 
20. pružanjem pravne i fizičke pomoći članovima Društva; 
21. svim ostalim djelatnostima kojima se pridonosi ispunjenju svrhe i ostvarivanju programskih ciljeva Društva.
 
Članak 14.
U okviru Društva djeluju razni oblici udruga, društava, sekcija i drugih oblika organiziranja iz okvira osnovne djelatnosti Društva. Društvo može organizirati povjerenstva sukladno ovom Statutu. Svi organizacijski oblici čine cjelinu u okviru Društva i provode odluke i smjernice nadležnih tijela Društva, a svoj rad i organiziranje temelje na ovom Statutu. 
Članak 15.
Rad Društva je javan. Javnost se ostvaruje održavanjem otvorenih sjednica i skupova tijela upravljanja, slobodnom nazočnošću zainteresiranih na svim manifestacijama, slanjem priopćenja i izvješća medijima i na drugi način. 
Iznimno, kada to odluči samo tijelo, sjednice tijela Društva održavaju se u dijelu ili u cijelosti bez prisutnosti javnosti.

Članak 16.
Iznimno predsjednik ili upravni odbor mogu odlučiti treba li neki podatak biti držan za poslovnu tajnu ako se može zloupotrijebiti na štetu rada Društva ili javnoga ćudoređa. 
 
IV. ODNOSI I SURADNJA S DRUGIM ORGANIZACIJAMA
Članak 17. 
Društvo u svojem radu surađuje s društvenim, političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim vladinim i nevladinima organizacijama iz zemlje i inozemstva i njihovim tijelima upravljanja radi ostvarivanja svojih zadaća i ciljeva. 
Članak 18.
Društvo se može učlanjivati u srodne domaće i međunarodne organizacije i asocijacije ili s njima na drugi način surađivati. 
Također može ući u savez udruga. O učlanjenju Društva u neku drugu srodnu organizaciju u zemlji ili inozemstvu kao i o učlanjenu Društva u savez udruga odlučuje Skupština Društva, a na prijedlog Upravnog odbora Društva.
 
V. SREDSTVA
 
Članak 19. 
Imovinu Udruge čine sva sredstva, imovina, nekretnine, potraživanja, prava i obveze, što se bilanciraju danom 31. prosinca tekuće godine. 
 
Članak 20. 
Prihode Društva sačinjavaju: 
1.  članarina redovitih članova; 
2.  dragovoljni prilozi i pokloni fizičkih i pravnih osoba; 
3.  prinos od zaklade; 
4.  prihodi od raznih priredaba Društva (zabave, koncerti, izložbe, sjela, izleti, lutrija, tombola i drugo); 
5.  prihodi od izdavaštva Društva (kalendari, listovi, knjige, brošure, razglednice i drugo); 
6.  prihodi od prometa nekretnina koje su vlasništvo Društva, poduzeća i drugih pravnih osoba čije je Društvo osnivač; 
7.  prihodi od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara, reklama i sličnih pasivnih prihoda; 
8.  prihodi iz proračuna; 
9.  ostali prihodi stečeni, sukladno Zakonu i Statutu. 
Članak 21. 
Prikupljena sredstva koriste se prema financijskom proračunu za sljedeće namjene: 
1. financiranje programa kulturnih i drugih aktivnosti; 
2. stipendiranje đaka i studenata; 
3. materijalne troškove; 
4. amortizaciju osnovnih sredstava; 
5. plaće djelatnika; 
6. pomoć drugim organizacijama i osobama; 
7. za ostale namjene. 
Dobit koju Društvo ostvari iz nesrodnih gospodarskih djelatnosti može se upotrijebiti samo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih ovim Statutom. 
Sredstvima se raspolaže na temelju odluka tijela upravljanja Društva ili naloga Predsjednika, odnosno osobe koja ga zamjenjuje, sukladno zakonskim propisima koji reguliraju financijsko poslovanje. 
Društvo vodi redovitu evidenciju o financijskom i materijalnom poslovanju, sukladno pozitivnim zakonskim propisima, o čemu se brine rizničar Društva.
 
VI. ČLANSTVO 
 
Članak 22. 
Članstvo u Društvu je dragovoljno, a Društvu može pristupiti svaka fizička ili pravna osoba koja pristupi Društvu na način propisan Statutom, koja prihvaća Statut, kao i ciljeve i zadatke Društva. 
Osoba koja želi biti članom popunjava i potpisuje pristupnicu.
 
Članak 23.
1. Počasnim članom može postati onaj koji je svojim radom stekao osobite zasluge za hrvatski narod i Društvo. Počasnoga člana bira Upravni odbor Društva. 
2. Članom zakladnikom postaje onaj koji u Društvu osnuje (pod svojim ili drugim imenom) stalnu zakladu u svrhe Društva iznosom što ga odredi Upravni odbor Društva.
3. Velikim dobrotvorom postaje onaj koji Društvu najedanput daruje ili u nasljedstvo ostavi gotovinu ili vrijednost u iznosu što ga odredi Upravni odbor Društva. 
4. Dobrotvorom postaje onaj koji odjednom ili kroz godinu dana uplati u blagajnu Društva iznos što ga odredi Upravni odbor Društva.
4. Doživotnim članom postaje onaj tko odjednom ili kroz godinu dana u blagajnu Društva uplati iznos što ga odredi Upravni odbor Društva. 
5. Redovitim članom postaje se upisom i unaprijed izvršenom uplatom godišnje članarine. 
6. Pogodovni članovi mogu biti sudionici osnovnih i srednjih škola, studenti i umirovljenici čiju članarinu također određuje Upravni odbor Društva. 
7. Članom Društva može biti pravna osoba (kolektivni član), čiji je zastupnik izjednačen s redovitim članom. Odluku o prijemu kolektivnih članova u članstvo Društva donosi Upravni odbor Društva. Po odobrenju Upravnog odbora pravna osoba primljena u članstvo može u svom nazivu isticati i amblem Društva, pod određenim uvjetima što se dogovore. 
8. Učlanjenjem u jednu od sekcija ili udruga (likovnu, folklornu, glazbenu itd.) stjeću se uvjeti za članstvo u Društvu. Članom se može postati i bez tog učlanjenja.
 
Članak 24. 
Prava i dužnosti redovitih članova Društva jesu: 
1. da sudjeluju u radu i djelatnostima Društva; 
2. da biraju i da mogu biti birani u tijela Društva; 
3. da budu izvješćivani o djelovanju Društva; 
4. da daju prijedloge i potiču rad Društva; 
5. da daju ocjene i mišljenje o radu Društva; 
6. da čuvaju čast, dostojanstvo, ugled i interese Društva; 
7. da izvršavaju zadatke utvrđene Statutom i odlukama upravnih tijela Društva; 
8. da plaćaju članarinu Društva. 
 
Članak 25. 
Članstvo u Društvu prestaje: 
1. svojevoljnim istupom, o čemu član pismeno izvješćuje Društvo, 
2. smrću, 
3. brisanjem iz članstva, 
4. isključenjem, 
5. te u Zakonu predviđenim slučajevima. 
Odbor Društva ima pravo većinom glasova isključiti svakoga svog člana ako je svojim radom i držanjem u javnom životu radio protiv svrhe i ugleda Društva ili pak ako u Društvu unosi strančarstvo. 
Isto pravo ima i Središnja uprava Društva u odnosu na bilo kojega člana Društva. 
Članove iz čl. 23 od t. 1. do t. 5. isključuje Skupština Društva. 
Protiv isključenja isključeni član ima pravo priziva, u roku od 30 dana, Središnjoj upravi Društva, čije je rješenje konačno.
 
VII. USTROJSTVO DRUŠTVA 
 
Članak 26.
Tijela Društva: 
1. Skupština, 
2. Upravni odbor,  
3. Predsjednik, 
4. Nadzorni odbor, 
5. Stegovni sud. 
 
Nositelji dužnosti u tijelima Društva biraju se iz reda članova Društva. Trajanje mandata zastupnika u tijelima Društva počinje nakon održane Skupštine koja je između ostaloga i izborna. Mandat članova tijela upravljanja Društva traje četiri godine i može se obnavljati. 
 
Članak 27. 
Tijela upravljanja u podružnici su: 
1. Skupština U.G. HKD ˝NAPREDAK˝ Podružnica u Vitez (kao najviše tijelo), 
2. Upravni odbor U.G. HKD ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez (kao izvršno tijelo) i
3. Nadzorni odbor U.G. HKD ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez
Skupštinu podružnice obično tvore svi redoviti članovi, no ako podružnica ima više od 200 članova, Upravni će odbor podružnice poslovnikom odrediti broj i način izbora zastupnika Skupštine podružnice. Član, tj. zastupnik Skupštine mora biti učlanjen u podružnicu najmanje godinu dana prije održavanja Skupštine da bi imao pravo glasa. Pravo glasa imaju isključivo punoljetne osobe. 
Upravni odbor podružnice tvore: predsjednik, dopredsjednik, tajnik, rizničar i 3 do 9 članova, ovisno o broju članova podružnice, a čak i više ako ima potrebe; 
Nadzorni odbor formira se i djeluje u okviru rada podružnice sukladno odredbama članaka 36. i 37. ovoga Statuta. 
 
Članak 28. 
Skupštinu tvore svi punoljetni članovi Društva podružnice.
Izborna skupština održava se svake četvrte godine. 
Na svakom svom zasjedanju Skupština može razriješiti svako tijelo Društva ili zastupnika, odnosno dužnosnika u njemu, redovitim načinom ili ako se, poslije provedene rasprave, utvrdi da ne izvršavaju svoje dužnosti, rade suprotno Statutu i na štetu Društva. Zaključak o tome donosi se natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova Skupštine, a postupak razrješenja istovjetan je postupku izbora. 
 
Članak 29.
Skupština podružnice 
1. bira i razrješava članove Upravnoga odbora
2. bira i razrješava Nadzorni odbor koji broji 3 ili 5 članova; 
3. donosi poslovnik o svom radu;
4. donosi statut, izmjene i dopune statuta i druge akte određene statutom; 
5. donosi odluke, usvaja smjernice i daje preporuke za rad podružnice; 
6. usvaja izvješća o radu svojih tijela upravljanja, sekcija i povjerenstava; 
7. dodjeljuje priznanja za članove podružnice i druge zaslužne za rad podružnice. 
Skupština podružnice održava se najmanje jedanput godišnje i može biti redovita, izborna i izvanredna. 
Sjednicu Skupštine podružnice saziva predsjednik Podružnice, a isto pravo ima i natpolovična većina Upravnoga odbora podružnice ili najmanje jedna polovica članstva. 
Skupština podružnice mora biti sazvana najkasnije sedam dana prije održavanja Skupštine, s naznakom mjesta i vremena održavanja, prijedlogom dnevnoga reda i potrebnim materijalima. 
Za slučaj da se Skupština, iz objektivnih razloga ne može sazvati a potrebe to nalažu, odluke iz njezina nadleštva donosi Upravni odbor. Takve se odluke naknadno potvrđuju na Skupštini.
Skupština punovažno odlučuje ako joj je nazočna prosta većina punoljetnih članova. Skupština može pravovaljano odlučivati većinom glasova nazočnih punoljetnih članova i to javnim glasovanjem ako se ne odluči drugačije.
Odluke donesene na Skupštini potpisuje predsjednik.
 
Članak 30. 
Upravni odbor, kao izvršno tijelo podružnice, odgovorno je za provedbu odluka, zaključaka i smjernica Skupštine te upravnih tijela podružnice, a u sadržaju i duhu programskih načela i ovoga Statuta. 
Upravni odbor bira i razrješava između izabranih članova predsjednika, dopredsjednika, tajnika, rizničara i stegovni sud
Sastaje se po potrebi, a najmanje četiri puta godišnje. 
Upravni odbor brine se o imovini Podružnice. Odbor vrši i sve druge poslove koji nisu naznačeni ovim Statutom, a koji nisu u nadležnosti Skupštine. Također izvršava zaključke i odluke Središnje uprave Napretka kao i Skupštine cijeloga Društva. Upravni odbor vodi evidenciju o brojnom stanju Društva u cjelini.
Upravni odbor može između dva zasjedanja Skupštine u slučaju naložene i vrlo opravdane potrebe donijeti odluku iz nadležnosti Skupštine, ali je dužan na sljedećoj Skupštini izvijestiti članove Skupštine i verificirati odluku. 
Članovi Upravnoga odbora podružnice dužni su aktivno sudjelovati na sjednicama Upravnoga odbora i svugdje općenito promicati zadaću i svrhu Društva. 
Po potrebi sudjeluju u radu povjerenstava, odbora i drugih organizacijskih oblika djelovanja podružnice. 
Sjednici Upravnoga odbora mora biti nazočno najmanje pola plus jedan član, a odluke donosi ako za njih glasuje većina nazočnih. 
Upravni odbor bira i razrješava dopredsjednika, stegovni sud, tajnika, tehničkog tajnika i rizničara.
U slučaju odstupanja predsjednika, dopredsjednika, tajnika ili rizničara sa svoje dužnosti, Upravni odbor može između sebe imenovati vršitelje dužnosti. Mandat članova Upravnoga odbora traje 4 godine. 
Mandat članova Upravnoga odbora može biti produžen, tj. član Upravnoga odbora može biti ponovo izabran. 
Sjednica Upravnog odbora se ne može održati ako joj nije nazočan predsjednik ili dopredsjednik.
 
Članak 31. 
Upravni odbor podružnice upravlja njezinim radom i, između ostaloga: 
1.  prima i upisuje članove Društva u imenik članova, pobire redovitu članarinu, prihvaća sve prihode i darove navedene u članku 19. ovoga Statuta;
2.  skrbi se o prihodima i rashodima podružnice; 
3.  donosi godišnji plan prihoda i rashoda;
4.  donosi godišnji plan rada i financijski proračun; 
5. organizira dobrotvorne zabave, kulturne manifestacije, predavanja i slično te dijeli publikacije Društva; 
6.  brine se za stipendiranje studenata; 
7.  šalje Središnjoj upravi izvješće o završnom računu, tj. njegovu kopiju; 
8.  priprema održavanje Skupštine podružnice/udruge; 
9.  izvješćuje o radu podružnice Skupštinu Društva; 
10. imenuje zastupnike za Skupštinu Društva; 
11. predlaže kandidate za tijela upravljanja Društva; 
12. donosi odluku o visini članarine; 
13. svoj rad organizira u raznovrsnim sekcijama i drugim oblicima društvenoga okupljanja članstva; 
14. imenuje povjerenike, podupire ih i nadzire; 
15. predlaže kandidate za stipendiranje potporu i kredite učenika i studenata ili druge potpore te daje preporuke studentima prilikom natječaja za stipendije; 
16. djeluje prema poslovniku koji sam donese; 
17. prati rad sekcija i povjerenstava podružnice. 
 
Članak 32. 
Predsjednik podružnice:
1. predstavlja i zastupa podružnicu; 
2. saziva sjednice Skupštine podružnice i sjednicu Upravnoga odbora podružnice i predsjedava im;
3. potpisuje sve odluke, izjave, objave, financijske dokumente i dnevnu poštu, a u njegovoj odsutnosti to čini dopredsjednik ili tajnik podružnice; 
4. donosi odluke koje nisu u nadleštvu drugih tijela podružnice i o tome informira Upravni odbor; 
5. odobrava sve isplate koje se vrše iz blagajne Podružnice a koje se temelje na zaključcima Upravnog odbora; 
6. o svom radu izvješćuje Skupštinu i Upravi odbor i 
7. potpisuje zapisnike. 
Za svoj rad odgovara Skupštini podružnice, Upravnom odboru, Središnjoj upravi i Skupštini Društva. 
Ako se prilikom glasovanja broj glasova, uključivši i predsjednikov, raspolovi, izglasano je ono za što je glasovao predsjednik. Ova odredba vrijedi i kod glasovanja na Skupštini. 
 
Članak 33. 
Dopredsjednik podružnice zamjenjuje predsjednika podružnice kad ga ovaj ovlasti ili kad je predsjednik pravno ili fizički spriječen u obavljanju svoje dužnosti. 
Za svoj rad odgovara Skupštini i predsjedniku podružnice. 
 
Članak 34. 
Tajnik podružnice obavlja administrativne poslove podružnice i vodi zapisnik sjednica. Sastavlja dopise podružnice, isprave, objave i potvrde i potpisuje ih zajedno s predsjednikom, prati sve aktivnosti u svezi s upisom i vođenjem evidencije članstva, te skrbi se o pismohranu podružnice. Brine se o izvršenju odluka i zaključaka Skupštine i Upravnoga odbora podružnice. 
Za svoj rad odgovara Skupštini, Upravnom odboru i predsjedniku podružnice. 
 
Članak 35. 
Rizničar podružnice prikuplja prihode podružnice, isplaćuje i obavlja druge poslove u vezi s financijskim poslovanjem sukladno važećim propisima te zakonskim i programskim dokumentima. Vodi poslove vezane za vođenje poslovnih knjiga, prima sve vrste računa i vodi njihovu evidenciju, zadužen je za plačanje računa i svih prstiglih obveza a prema nalogu predsjednika, priprema financijska izvješča, prati zakonske regulative u sferi financija i knjigovodstva te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga rada.
Za svoj rad odgovara Skupštini i predsjedniku podružnice. 
 
Članak 36. 
Nadzorni odbor se sastoji od pet članova koji između sebe biraju predsjednika. Predsjednik se izvješćuje o radu svake sjednice Upravnog odbora, kojoj ima pravo biti nazočan ili izaslati jednoga člana Nadzornoga odbora, ali samo sa savjetodavnim glasom. 
Barem jedan član Nadzornoga odbora mora biti diplomirani ekonomist. 
Članovi ovoga odbora ne mogu biti i članovi Upravnog odbora. 
 
Članak 37. 
Nadzorni odbor 
1. nadzori da se Društvom i imovinom Društva upravlja po pravilima Društva i zakonima; 
2. pazi da se izvršavaju zaključci Skupštine i Upravnog odbora; 
3. nadzori da se rizničarsko i knjigovodstveno poslovanje Društva vodi po općim propisima knjigovodstva; 
4. ispituje i provjerava financijsku i materijalnu dokumentaciju Društva; 
5. pazi da se poslovanje Društva kreće na temelju proračuna kao radnoga programa; 
6. traži odstranjivanje utvrđenih manjkavosti; 
7. izvješćuje Skupštinu o svom radu. 
O svakom se pregledu vodi posebni zapisnik, a svaki se nalaz utvrđuje pismeno s potpisom nazočnih članova Nadzornoga odbora. 
Odbor ima pravo obaviti pregled u svako doba, a najmanje jedan put godišnje. 
 
Članak 38. 
Stegovni sud sastoji se od tri suca, koji između sebe biraju predsjednika. 
Stegovni sud rješava sporove između članova, između članova i tijela podružnice, sporove između udruga članica na zahtjev stranaka u sporu i po vlastitoj ocjeni o potrebi uključivanja u nastali spor. 
Stegovni sud donosi odluke u punom sastavu većinom glasova. Žalbe na odluke Stegovnoga suda rješava Upravni odbor na prvom svom sljedećem zasjedanju. 
 
Članak 39. 
Za obavljanje stručnih i pomoćnih poslova i radnih zadataka, Upravni odbor može angažirati stručnjake ili Stručnu službu. 
Rad i djelovanje stručnjaka ili Stručne službe regulira Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kao i drugi normativni propisi te Zakon o radu. 
Stručnom službom rukovodi Predsjednik Upravnog odbora te dopredsjednik ili tajnik u odsutnosti predsjednika. 
 
Članak 40.
Društvo upravlja svojom imovinom, njome raspolaže i može je prodati ili pokloniti, opteretiti hipotekom ili na neki drugi način s tim da za kapitalna ulaganja ili izdvajanja kao i za značajne nekretnine mora tražiti pismenu suglasnost središnjice. Ova suglasnost mora biti u pisanoj formi. 
 
Članak 41.
Društvo prestaje s radom ili se privremeno gasi odlukom najmanje dvije trećine članova Skupštine. U ovom slučaju sva pokretna i nepokretna imovina Društva predaje se na korištenje i čuvanje Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom u Sarajevu sa napomenom da se sve vodi na Župnom uredu u Vitezu, dok se ne steknu uvjeti za ponovo osnivanje Društva. 
 
Članak 42. 
Društvo može imati i počasnoga predsjednika, a ovaj se vid priznanja daje osobi koja je bila predsjednik Društva dugi niz godina te koja je tijekom obavljana dužnosti ostvarila značajne rezultate. No, počasni predsjednik može biti i bilo koja druga osoba za koju Skupština Društva odluči da zavređuje dobiti ovo priznanje, tj. naslov. 
 
VIII. PRESTANAK ILI SPAJANJE DRUŠTVA 
 
Članak 43.
Društvo prestaje s radom na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela, kao i odlukom Skupštine, donesenom više od četiri petine glasova članova koji čine Skupštinu. 
 
Članak 44. 
Društvo se pripaja, razdvaja, transformira odlukom Skupštine Društva, donesenom s više od dvije trećine glasova članova koji čine Skupštinu. 
 
Članak 45. 
U slučaju prestanka rada Društva Skupština će odrediti likvidatora koji će provesti sve potrebne aktivnosti na pravovaljanom gašenju Društva. 
 
 
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
 
Članak 46. 
U slučaju da se javi potreba za izmjenama i dopunama Statuta, Skupština ili Upravni odbor će formirati povjerenstvo za izradu nacrta izmjena i dopuna Statuta. Nacrt se upućuje u javnu raspravu u sve dijelove Društva. Nakon obavljene rasprave, uz uvažavanje eventualnih amandmana, nacrt se dostavlja Upravnom odboru koji će u formi prijedloga izmjena i dopuna Statuta poslati isti Skupštini na usvajanje. 
Opći akti Društva, kao i potrebite izmjene i dopune, donose se na način kao i za donošenje Statuta, izuzev potrebe organiziranja javne rasprave. 
 
Članak 47. 
Za tumačenje Statuta mjerodavna je Središnja uprava Društva u Sarajevu. 
 
Članak 48. 
Usvajanjem i registracijom ovoga Statuta prestaje važiti Statut U.G. HKD ˝NAPREDAK˝ Podružnica Vitez donesen 19. listopada 1996. godine.
 
Članak 49. 
Ovaj Statut stupa na snagu danom registracije kod nadležnoga tijela. 
 
U Vitezu, 20. listopada 2008. godine
 
      Predsjednik 
 Zoran Kupreškić